Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katedrala Poreč

: Neka ti srce bude posudica koju ćeš uvijek napuniti na izvoru Božje ljubavi! (sv. Katarina Sijenska)
: "Ja sam svjetlo svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života." - Ivan 8,12
: Ja sam vrata, govori Gospodin, tko kroz međe uđe, spasit će se; ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti. (Usp. Iv 10, 9)

 

U petak, 17. ožujka, u porečkoj prvostolnici gostovali su članovi bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta s otoka Hvara.  U dojmljivom scenskom nastupu izveli su izbor pjesama iz procesije Za Križen, pobožnosti koja se već pet stoljeća u neprekinutom nizu održava na otoku Hvaru i od 2009. uvrštena je na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine. Glazbenom događaju nazočio je, uz okupljene vjernike, i porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša sa suradnicima.

Sa sudionicima koncerta je s Hvara došao i mons. Stanko Jerčić, generalni vikar Hvarske biskupije i župnik Jelse i Pitava; on je, u suslavlju s porečkim župnikom i dekanom preč. Milanom Zgrablićem, predvodio večernje misno slavlje u Eufrazijevoj bazilici koje je prethodilo koncertu. Mons. Jerčić je na početku kratko prikazao značaj i osobitosti te jedinstvene hvarske tradicije. Posebno je istaknuo izuzetno dojmljive momente kao što je primopredaja križa među križonošama u petak prije Cvijetnice, te odao kako će ove godine križ predati brat bratu. Uloga križonoše izuzetno je značajna u životu te otočke zajednice, a koliko vjernici toga kraja drže do svoje tradicije govori i činjenica da su križonoše upisani za sve naredne godine sve do čak 2040. godine. Mons. Jerčić je istaknuo kao posebnu zanimljivost dolazak procesije na Veliki petak ujutro kada brojni vjernici oblikuju špalir na kraju kojeg župnik čeka križonošu, koji posljednjih dvadesetak metara potrči prema župniku. Istu su gestu sudionici procesije izveli i u Poreču pri ulazu u Eufrazijevu Baziliku. Pjevajući naizmjence i zajedno muški i ženski glasovi pokazali su svoju bravuru ali nadasve strast kojom se zalažu u očuvanju tog važnog aspekta svoga vjerskog identiteta.

Procesija Za Križen, sa svojim glazbenim, scenskim, dinamičkim i etnološkim aspektima je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara koji se u neprekinutom nizu odvija pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki Petak procesija povezuje 6 mjesta otoka: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Istovremeno iz šest župskih crkava (u 22 sata) započnu ophodi na čelu s križonošom koji nosi križ (težak do 18 kilograma) u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet. Slijedi ga izabrana pratnja u bratimskim tunikama te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta gdje ih dočekuju svećenici da bi se pred jutro vratili u svoju župsku crkvu. Procesija je iznimna je po svom trajanju (tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara) i po naglašenom pasionskom sadržaju, pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri. Hvarska procesija "Za Križen" uvrštena medu 13 fenomena Hrvatske kulturne baštine a od 2009 g se nalazi i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Pri kraju koncerta, nakon uručenja prigodnih darova biskupu Kutleši i župniku Zgrabliću, križonoša, lučonoše i pjevači su izašli u povijesni atrij bazilike te ondje zaključili svoj nastup uz svjetlo svijeća koje su prethodno podijeljene okupljenim vjernicima.

Slijedećeg dana, u subotu, 18. ožujka, Hvarani su svoju pasionsku baštinu izveli u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Puli.

u svoju župsku crkvu. Procesija je iznimna je po svom trajanju (tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara) i po naglašenom pasionskom sadržaju, pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri. Hvarska procesija "Za Križen" uvrštena medu 13 fenomena Hrvatske kulturne baštine a od 2009 g se nalazi i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Slijedećeg dana, u subotu, 18. ožujka navečer, Hvarani će svoju pasionsku baštinu izvesti u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Puli.