Presveta Djevice Marijo, utjeho žalosnih i zdravlje bolesnih!
Naši pradjedovi dali su ti naziv najvjernija Majka i Odvjetnica Hrvatske. Ti si nam to bila kroz cijelu tešku povijest! Mi danas s dubokim pouzdanjem molimo da nam budeš Zagovornica kod svoga Božanskog sina i našeg Spasitelja Isusa Krista kako bi se smirili naši dani i ostvarile naše nade za svako dobro ljudi i naroda.
U nemiru koji pogađa Hrvatsku domovinu, naš narod i naše su građane, kao i druge zemlje i narode zbog opasnosti zaraze od krone virusa, povjeravamo se i svim srcem predajemo Tvome majčinskome srcu; moli za nas i moli s nama neka nam milosrdni Bog udijeli mir u našim srcima, u našim obiteljima, među ljudima i narodima.
Ponizna službenice Gospodnja i kraljice mira izmoli od Srca svoga božanskog Sina i našeg spasitelja Isusa Krista mir koji on daje: mir u istini i ljubavi, mir u slobodi i pravednosti, mir s Bogom, mir s čovjekom.
Želimo biti dostojni toga mira, skrušeno se kajući za svoje osobne grijehe, za grijehe u obiteljima, za sve grijehe protiv Božjih zapovijedi u našem narodu.
Milosrdna Majko, utočište grešnika izmoli nam darove Duha Svetoga da on svojom snagom promijeni ljudske misli i srca na dobro, za pravednost, za mir.
Utjeho žalosnih i zdravlje bolesnih,
u ime uznemirenih i uplašenih,
u ime suza ranjenih i izbjeglih,
u ime patnje nevinih i virusom zaraženih, molimo Te da svojim zagovorom od nebeskog Oca izmoliš svojoj ljudskoj djeci čvrstu vjeru i nepokolebljivu nadu.
Neka se skrate ovi dani teških iskušenja i neka zasja mir Božji u našoj domovini i u cijelom svijetu. Predobra majko, moli za nas.
Amen!
(Prilagođena molitva posvete Prečistom Secu Marijinu Kardinala Franje Kuharića, 15. siječnja 1992.)
Papin nagovor prije i nakon molitve Anđeo Gospodnji, Biblioteka Apostolske palače, nedjelja 29. ožujka 2020.
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Evanđelje ove pete korizmene nedjelje donosi se izvješće o Lazaru (usp. Iv 11, 1-45). Lazar je bio brat Marte i Marije; bili su veliki Isusovi prijatelji. Kad On stiže u Betaniju, Lazar je mrtav već četiri dana; Marta trči ususret Učitelju i kaže mu: „Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro“ (r. 21). Isus odgovara: „Uskrsnut će brat tvoj!“ (r. 23); i dodaje: „Ja sam uskrsnuće i život; tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će“ (r. 25). Isus se pokazuje kao Gospodar života, Onaj koji je kadar dati život i mrtvima. Tada dolaze Marija i drugi, svi u suzama, a zatim Isus – kaže se u Evanđelju – „potresen u duhu […] zaplaka“ (rr. 33.35). Tako potresen u svom srcu on odlazi na grob, zahvaljujući Ocu koji ga uvijek sluša, naređuje da se grob otvori i glasno povika: „Lazare, izlazi!“ (r. 43). I Lazar izlazi, „noge mu i ruke bile povezane povojima, a lice omotano ručnikom“ (r. 44).
Papa Franjo, nagovor uz Urbi et orbi. Molitva i blagoslov s Presvetim na Trgu sv. Petra u Vatikanu u petak 27. ožujka 2020.
„Uvečer“ (Mk 4, 35). Tako započinje Evanđelje koje smo čuli. Već tjednima se čini da se spustila večer. Gusta se tama nadvila nad naše trgove, ulice i gradove; zagospodarila je našim životima ispunivši sve zaglušujućom tišinom, pustoši i prazninom, koja paralizira sve na svom putu: to se može osjetiti u zraku, to se može osjetiti u gestama, pogledi to govore. Uplašeni smo i izgubljeni. Poput učenikâ iz Evanđelja iznenada nas je zahvatila neočekivana i žestoka oluja. Shvatili smo da se nalazimo na istoj lađi, svi krhki i dezorijentirani, ali istodobno važni i potrebni, svi pozvani veslati zajedno, svi potrebni utjehe drugoga. Na toj lađi… svi se nalazimo. Poput tih učenika, koji jednoglasno i u tjeskobi kažu: „ginemo“ (r. 38), tako smo i mi shvatili da ne možemo ići dalje svatko za sebe, već samo zajedno.
Zagrebačka nadbiskupija zahvaljuje Središnjem odboru SHKM-a, Organizacijskom odboru SHKM-a, svećenicima, župnim zajednicama, obiteljima koje su velikodušno pokazali spremnost da otvore vrata svojih domova mladima, kao i volonterima, Gradu Zagrebu i svima drugima koji su dosad radili na organizaciji Susreta, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Papa Franjo pozvao je još jednom vjernike da mu se u duhu pridruže molitvi kojom će predsjedati na Trgu sv. Petra u Vatikanu u petak 27. ožujka u 18 sati.
“Ponavljam svima također poziv da sudjeluju u duhu, putem sredstava komunikacije, u molitvi kojom ću predsjedati preksutra, u petak, u 18 sati, na prostoru ispred Bazilike sv. Petra. Nakon slušanja Božje riječi i klanjanja Presvetom uslijedit će blagoslov Urbi et Orbi uz koji je vezan opći oprost”, rekao je Papa u svom apelu na kraju opće audijencije na svetkovinu Navještenja Gospodinova u srijedu 25. ožujka.
Papa je svoj poziv vjernicima uputio nakon molitve Anđeo Gospodnji u nedjelju 22. ožujka. “Sljedećeg petka, 27. ožujka, u 18 sati, predsjedat ću molitvom na prostoru ispred bazilike svetog Petra, na praznome trgu. Već od sada pozivam sve da mi se u duhu pridruže posredstvom medija. Slušat ćemo Božju Riječ, uzdići svoju prošnju, klanjati se Presvetom Oltarskom Sakramentu kojim ću na kraju udijeliti blagoslov Urbi et orbi s kojim će biti povezana mogućnost primanja općeg oprosta”, rekao je tom prilikom Papa.
Draga braćo svećenici,
u ovim posebnim trenucima kad se nadasve pouzdajemo u Božju providnost, te molimo za dar nepokolebljive nade za sve naše vjernike, prepoznajući ovaj trenutak kao priliku za produbljenje vjere mnogih ljudi dobre volje, dok slušamo preporuke civilnih vlasti glede našeg građanskog ponašanja, htio bih podijeliti i udijelit s vama sadržaj dekreta i note Apostolske pokorničarne, objavljenih 19. ožujka 2020. Prije nego prijeđemo na sadržaj spomenutih dokumenata važno je prisjetiti se pojma i značenja oprosta.
Dekret Apostolske pokorničarne o podjeljivanju posebnog oprosta vjernicima u sadašnjem stanju pandemije
«U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani» (Rim 12, 12). Riječi što ih je sveti Pavao napisao Crkvi u Rimu odjekuju kroz čitavu povijest Crkve i usmjeravaju prosuđivanje vjernika pred svakim trpljenjem, bolešću i nevoljom.
Sadašnji trenutak u kojem je čitavo čovječanstvo ugroženo nevidljivom i podmuklom bolešću, koja je već neko vrijeme postala dio života svih nas, iz dana u dan ispunjen je tjeskobnim strahovima, novim nesigurnostima i iznad svega fizičkim i moralnim trpljenjem koje se proširilo svijetom.
Crkva je, po primjeru svog Božanskog Učitelja, uvijek zdušno skrbila za bolesnike. Kao što je sv. Ivan Pavao II. naglasio, vrijednost ljudskog trpljenja je dvostruka: «Ono je nadnaravno, jer je ukorijenjeno u božansko otajstvo otkupljenja svijeta, i ujedno je duboko ljudsko, jer u njemu čovjek pronalazi samog sebe, svoje vlastito čovještvo, vlastito dostojanstvo i vlastito poslanje» (Apostolsko Pismo, Salvifici doloris, br. 31).
Virus krivnje
Tko li sagriješi
da nas je sve ovo snašlo?
Od korone do potresa.
Kinezi, Amerikanci ili Crkva?
Naši grijesi nepravde
ili grijesi naših predaka?
Naši ekološki grijesi
ili naši grijesi pobačaja?
Naši grijesi protiv stranaca
ili naši grijesi protiv najbližih?
I tko je više kriv?
Liječnici koji su širili zarazu
umjesto da je spriječe
ili biskupi i svećenici
koji slave misu
u zatvorenim crkvama?
A tko je više slijep?
Mi koji postavljamo ovakva pitanja
u nevrijeme
ili oni koji u svako vrijeme već sve znaju?
Onomad su tvoji učenici
izbor krivnje sveli
na samo dvije mogućnosti,
na slijepca ili njegove roditelje.
Tebi to nije bilo premalo.
Tebi je već i pitanje bilo previše.
Zato si svoje najprije učio,
kako odvratiti um od
traženja krivca.
Tko traži krivca, naći će ga.
Vazda.
Kada se um jednom usmjeri na traženje krivca,
ne smiruje se dok ga ne nađe.
Tko traži krivca, naći će ga,
i više neće stići raditi što je nužno.
Izgubit će vrijeme tražeći i likujući nad pronađenim.
A potom u prokazivanju i kažnjavanju.
A svijet će i dalje ići svojim tijekom.
Tko je ikada susreo tužitelje i tražitelje krivnje,
zna kako su uspješni i destruktivni.
Gori su od nevolja i krivnje.
Nevolja nuka na trud oko dobra,
krivnja na kajanje i promjenu,
a utjerivača krivnje se ne možeš ni osloboditi
ni s njima graditi ikakvo dobro.
Oni su zaraženi pitanjem:
Tko li sagriješi?
Čuvaj svoj um i svoje srce od te zaraze!
Niti on niti njegovi roditelji,
poučavaš svoje.
Odvratiš li um od traženja krivca,
usmjeriš li ga na traženje očitovanja Božjih djela,
otkriti ćeš kako svaka nevolja
otvara vrata dobroti
i kako svaku bolest možeš pretvoriti u put svjetla.
Oslobodiš li um zaraze o krivnji,
opazit ćeš da se dobrota ne hrani krivnjama
i ti ćeš u svakoj nevolji moći
tražiti očitovanje Božjih djela
i u svakoj muci pronaći put
kako s Bogom graditi dobro
na našim razvalinama.
Isus prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapitaše ga njegovi učenici: »Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?« Odgovori Isus: »Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja. Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.« Iv 9, 1 – 5
I začujem glas na nebu silan: „Sada nasta spasenje i snaga i kraljevstvo Boga našega i vlast Pomazanika njegova! Jer zbačen je tužitelj braće naše koji ih je dan i noć optuživao pred Bogom našim. Otk 12, 10
Fra Ante Vučković
Izvor: Bitno.net