Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katedrala Poreč

: Neka ti srce bude posudica koju ćeš uvijek napuniti na izvoru Božje ljubavi! (sv. Katarina Sijenska)
: "Ja sam svjetlo svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života." - Ivan 8,12
: Ja sam vrata, govori Gospodin, tko kroz međe uđe, spasit će se; ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti. (Usp. Iv 10, 9)

 

 

 

LITURGIJSKA GODINA

 

Liturgijska godina pomaže vjernicima u susretu s Bogom koji se pojavljuje u vremenu i Bogom Ocem Gospodina našega Isusa Krista „koji je tako ljubio svijet te je dao svoga ljubljenog Sina Jedinorođenoga“ (Iv 3, 16) da bismo u njemu imali život u izobilju.

 

  1. povijesna sinteza

Liturgijska godina nije ideja, nego osoba Isusa Krista. Isus Krist je njezino otajstvo (misterij) koji se aktualizira u sadašnjosti. Crkva sakramentalno slavi misterij Krista kao „memorial“, „sadašnjost“, „proroštvo“. Liturgijska godina obuhvaća i slavi cjelokupno Kristovo otajstvo na način liturgije crkve tijekom stoljeća od principa „koncentracije“ do principa „distribucije“. Progresivno polazište je u onom „svemu“ sadržanom u pashalnom otajstvu prema onom pojedinačnom koje se u njemu sadrži.

 

 

 

Logo Župe Uznesenja Marijina - Katedra - Poreč grafički je stilizirana u obliku kockica asocirajući na mozaike porečke katedrale. Istaknut je lik ribe koji podsjeća na motiv ribe u mozaiku iz predeufrazijane iz IV. stoljeća. Istaknut je i naziv župe u istom obliku boja kao i riba.

Ihtis (grč. ἰχθύς: ikhthys - riba) je ranokršćanski simbol koji je već u prvoj Crkvi korišten kao akronim za izraz: »Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj.«

Stilizirane kockice simboliziraju Crkvu koja živi od Krista i za Krista. Naslov župe Uznesenja Marijina čemu je posvećena župa ikona je Crkve.

 Kockice oko ribe i natpisa naslova župe simboliziraju more uz koje je geografski smješteno područje župe.

 

 

 

 

 

Vatikan, 10. siječanj 2019.

Poruka pape Franje za 27. Svjetski dan bolesnika [11. veljače 2019.]

»Besplatno primiste, besplatno dajte!« (Mt 10, 8)

Draga braćo i sestre,

 

»Besplatno primiste, besplatno dajte!« (Mt 10, 8), riječi su koje je Isus izgovorio kad je slao svoje apostole naviještati Evanđelje, kako bi se njegovo Kraljevstvo širilo djelima besplatne ljubavi.

 

U prigodi XXVII. Svjetskog dana bolesnika, koji će se svečano slaviti 11. veljače 2019. u Kalkuti (Calcutta) u Indiji, Crkva, kao Majka sve svoje djece, osobito bolesnih – podsjeća nas da su velikodušne geste, poput one dobrog Samarijanca, najvjerodostojnije sredstvo evangelizacije. Briga za bolesnike zahtijeva profesionalnost i nježnost, izravne i jednostavne geste koje se slobodno daju, poput milovanja zbog kojeg se drugi osjećaju voljenima.

 

 

Svakog petka od jutarnje do večernje svete mise u kapeli sv. Križa u katedrali euharistijsko je klanjanje. Tijekom adventa i korizme euharistijsko klanjanje počinje jutarnjom svetom misom u petak i završava jutarnjom svetom misom u subotu.

Budimo s Gospodinom u otajstvu euharistije.

 

 

 

Predraga braćo i sestre, slava se Gospodnja očitovala i uvijek će se očitovati među nama sve do njegovog ponovnog dolaska. 

U neprestanom tijeku vremena slavimo i proživljavamo otajstva našega spasenja. 

Središte čitave liturgijske godine je Sveto trodnevlje našega Gospodina raspetoga, pokopanog i uskrsloga. Vrhunac Svetog trodnevlja je nedjelja Uskrsnuća koja će biti 21. travnja. 

Svake nedjelje koja je “tjedni Uskrs” sveta Crkva uprisutnjuje ovaj veliki događaj po kojem je Krist pobijedio grijeh i smrt. 

Iz Uskrsa proizlaze svi ostali sveti dani: 

Čista srijeda – Pepelnica, koja je početak korizme, ove je godine 6. ožujka.

Uzašašće ili Spasovo je 30. svibnja. 

Nedjelja Pedesetnica – Duhovi su 9. lipnja. 

Prva nedjelja došašća je 1. prosinca. 

Također na blagdane Blažene Djevice Marije, apostola i svetaca i na blagdane svih vjernih mrtvih, hodočasnička Crkva ovdje na zemlji proglašava Vazam – Uskrs Gospodnji.

Kristu koji je bio, koji dolazi, Gospodaru vremena i povijesti, svaka čast i slava u sve vijeke vjekova. Amen.

PORUKA SVETOGA OCA FRANJE ZA 52. SVJETSKI DAN MIRA

1. siječnja 2019.

 Dobra politika je u službi mira

 1.         “Mir kući ovoj!”

Šaljući svoje učenike u misiju, Isus im reče: »U koju god kuću uđete, najprije recite: ‘Mir kući ovoj!’ Bude li tko ondje prijatelj mira, počinut će na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit će se na vas« (Lk 10, 5-6).

Donošenje mira je u središtu poslanja Kristovih učenika. Taj mir se nudi svim onim muškarcima i ženama koji gaje nadu u mir usred tragedija i nasilja koji obilježavaju ljudsku povijest [1]. “Kuća” o kojoj Isus govori je svaka obitelj, zajednica, zemlja i kontinent, u svojoj osobitosti i svojoj povijesti. To je prije svega svaka pojedina osoba, bez razlika ili diskriminacije. Ali to je i naš “zajednički dom”: svijet u koji nas je Bog postavio da u njemu živimo i koji smo pozvani brižno čuvati.

Neka zato ovo bude moj pozdrav na početku nove godine: “Mir kući ovoj!”

 

 

 

Stari i Novi zavjet prožeti su trenucima Božje objave pred čovjekovim očima. Ti se trenuci često doživljavaju kao prodor božanskog svjetla kroz zid – ili ipak samo kroz zastor? –, prodor koji našem shvaćanju skriva vječnu Bît. Ovaj se bljesak provlači kroz cijelu Bibliju, za njim se čezne i nada, a ipak se uvijek pojavljuje neočekivano i iznenada: Ilija napušta zemlju u vatrenim kolima; Mojsiju Jahvin glas progovara u gorućem grmu; mudraci s Istoka slijede svijetleću zvijezdu; a kroz ljudski Isusov lik prozire se nadnaravni sjaj Njegovog božanstva na Brdu preobraženja. I Svoj ponovni dolazak, konačnu objavu, Krist je opisao jednom metaforom svjetla: „Jer kao što munja izlazi od istoka i bljesne do zapada, tako će biti i s dolaskom Sina čovječjega“ (Mt 24, 27).

Blagdan Bogojavljenja – objave Gospodinove – počeo se slaviti u istočnoj Crkvi već u 3. stoljeću, doduše kao blagdan Božića, tj. usmjeren na otajstvo rođenja, ali i na Kristovo krštenje. Zapadna Crkva slavi ga od kraja 4. stoljeća u znak sjećanja na dolazak tri mudraca u Betlehem. Iz oba ova izvora naposljetku je nastalo bogatstvo blagdana: shvaćao se kao slavlje objave Boga-Kralja Krista koji preuzima Svoju vladavinu nad Kraljevstvom Božjim. Dakle, u staroj Crkvi bio je blagdan Krista Kralja.

 

 

Svim posjetiteljima naše stranice želimo blagoslovljenu i mirom ispunjenu novu 2019. godinu.

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.