Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Poreč

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Poreč

Pepelnica u porečkoj katedrali

Na Pepelnicu, 22. veljače 2023., misu u prepunoj je porečkoj katedrali predslavio vlč. Mladen Pranjić, župni upravitelj Župe Poreč.

Propovjednik je naglasio simboličku dimenziju Pepelnice koja transcendira individualni karakter obraćenja te štoviše obuhvaća ekleziološku i sociološku dimenziju, pojasnivši da obraćenje na koje nas Crkva poziva ne dotiče samo pojedinca već postulira i obraćenje zajednice, kako one crkvene tako i društvene, jer kako je naglasio „tvoje obraćenje ne utječe samo na tebe, već i na tvoju obitelju, ovu župu, ali i na tvoje radno mjesto i naposljetku grad u kojemu živiš.“ Pepelnica nas nadalje, napomenuo je propovjednik, proziva na duboko promišljanje i promjenu srca, nadovezujući se na čitanje iz starozavjetnog proroka Joela u kojem Bog svojem narodu obećava da će im uzeti „srce kameno i dati srce od mesa“. Samo promišljanjem, meditacijom, dolazimo do spoznaje vlastite grješnosti i potrebe za obraćenjem. Obred pepeljenja nam doziva u pamet našu fragilnosti i nestalnost, prolaznost u ovome svijetu. No, post i pokora korizmenoga vremena nisu svrha sebi samima, oni nas pripremaju za Uskrs, jer upravo ulazimo u “vrijeme milosno, vrijeme spasa“, da iskrena i čista srca stanemo pred Gospodina, da budemo prepoznatljivi svjedoci Kristova uskrsnuća.

Porečka je katedrala u svojoj dugoj povijesti bila svjedokom i liturgijskih mijena, a jedna se tiče i početka korizme. Naime, korizma se kao četrdesetodnevna priprava na Uskrs javila u Rimu između 354. i 384. godine te je započinjala Prvom korizmenom nedjeljom i trajala je do Velikog četvrtka. No, od šestog stoljeća korizma u rimskoj liturgiji započinje Čistom srijedom ili Pepelnicom. Zašto je do toga došlo? Kao jedan od razloga navodi se da nedjelje nisu smatrane danima posta, jer ipak nedjeljom se slavi Gospodinovo uskrsnuće. Stoga je korizma trebala prije započinjati, da bi se dobilo četrdeset dana posta. Kao drugi razlog navodi se pokornička dimenzija korizme, odnosno da se iz istoga razloga nije moglo pokornike, kao znak kajanja, posipati nedjeljom pepelom. Naposljetku u liturgijama dviju drevnih Crkava, one u Milanu (ritus ambrosianus) i Toledu (ritus mozarabus), korizma je uvijek počinjala Prve korizmene nedjelje. A i u našoj je drevnoj katedrali korizma kroz kratak vremenski period  započinjala Prve korizmene nedjelje.

M. Martinčević

(Preuzeto sa www.biskupija-porecko-pulska.hr)